Poslovne vijesti - Slovenija

Vijeće Banke Slovenije predlaže povećanje minimalnog iznosa kreditne sposobnosti

Međutim, upozorava na povećane makrofinancijske rizike.

U vremenima nepredvidivih promjena na međunarodnim financijskim tržištima, trajnih geopolitičkih sukoba i visokih cijena energije, makrofinancijske rizike ocjenjujemo kao povišene s rastućom tendencijom, rekao je guverner Banke Slovenije Primož Dolenc na konferenciji za novinare. Najnoviji dosadašnji podaci pokazuju otpornost ili prilagodljivost gospodarstava sve većem broju rizika koji proizlaze iz vanjskog okruženja.

Rizik povezan s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama ostaje povišen. Uz kibernetičke prijetnje, nova definicija rizika uključuje i tehničke kvarove, gubitak podataka i prekide poslovanja zbog pogrešaka u hardveru ili softveru banaka, rekla je Meta Ahtik, direktorica Odjela za financijsku stabilnost i makroprudencijalnu politiku u Banki Slovenije.

Što se tiče okolnosti u kojima banke posluju, Dolenc je ocijenio da geostrateški sukobi i visoke cijene energenata i dalje predstavljaju važan izvor neizvjesnosti, što se odražava u trajnim inflacijskim pritiscima. Gospodarski rast u Sloveniji dodatno je ojačao u drugom tromjesečju, dok je inflacija veća uglavnom zbog viših cijena energenata.

"Rizici za slovenski financijski i bankarski sustav ostaju uglavnom umjereni, a izgledi za budućnost uglavnom su stabilni", sažeo je.

Oba povećana rizika, tj. makrofinancijski rizici i rizici povezani s informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, imaju rastuću tendenciju. "Najnoviji podaci za Sloveniju i eurozonu pokazuju otpornost i prilagodljivost gospodarstava unatoč brojnim vanjskim izazovima", rekao je. S druge strane, Banka Slovenije povoljno ocjenjuje rizik dohotka, koji je nizak.

Rizik koji proizlazi iz tržišta nekretnina je umjeren i blago raste

Istodobno, otpornost na ove rizike je visoka, kako u segmentu solventnosti tako i u segmentu likvidnosti, objasnio je Ahtik. Rizik koji proizlazi iz tržišta nekretnina je umjeren i blago raste. Rast cijena stambenih nekretnina i dalje se kreće oko devet posto.

„Ključni faktor je prvenstveno strana ponude, koja je tradicionalno ili dugi niz godina bila ograničena zbog niskih investicija u stanovanje, koje, u usporedbi sa slikom s drugim zemljama, dosežu tek otprilike polovicu tih investicija“, navela je. U posljednje vrijeme to je pojačano i rastućim cijenama gradnje, koje su s jedne strane povezane s troškovima materijala i energije, a s druge strane s ograničenom ponudom i visokim troškovima rada. Međutim, podaci s portala za nekretnine ukazuju na manji broj oglasa, tj. smanjenje ponude i potražnje. Posljednjih mjeseci uočen je i manji broj i volumen novoodobrenih stambenih kredita.

Rizik kamatnih stopa umjeren sa stabilnim izgledima

Rizik financiranja procjenjuje se kao umjeren sa stabilnim izgledima. Banke se i dalje financiraju uglavnom depozitima, među kojima dominiraju depoziti po viđenju kućanstava.

„Ova ranjivost može uzrokovati vrlo brz odljev iz bankarskog sustava u slučaju šoka, što je također prilično lako provesti u uvjetima digitaliziranog poslovanja“, upozorila je Ahtik.

Rizik kamatnih stopa definiran je kao umjeren sa stabilnim izgledima. Prema njezinim riječima, jaz u ponovnom određivanju kamatnih stopa povećao se u posljednjim tromjesečjima, ali banke rješavaju ovu višu razinu rizika kamatnih stopa većim volumenom kamatnih swapova. Kreditni rizik je također umjeren, a izgledi za njega su stabilizirani.

Rizik prihoda je nizak sa stabilnim izgledima. U posljednjem razdoblju rastu i neto i bruto prihodi, što je povezano s rastom neto nekamatnih i neto kamatnih prihoda. Jedan od čimbenika rastućih neto kamatnih prihoda je opsežno kreditiranje, prisutno posebno u segmentu kućanstava, gdje je rast i potrošačkih i stambenih kredita dosegao 10 posto u posljednjih nekoliko mjeseci, rekla je. Klimatski rizici ostaju umjereni i stabilni.

Prijedlog: povećanje iznosa minimalne kreditne sposobnosti potrošača

Prema Ahtiku, portfelj bankarskog sustava manje je sklon zagađujućim aktivnostima nego slovensko gospodarstvo. Kako je Dolenc također rekao, vijeće Banke Slovenije, koje osigurava da je makroprudencijalna politika preventivno orijentirana, u utorak je odobrilo prijedlog promjene iznosa minimalne kreditne sposobnosti potrošača kao dio makroprudencijalnih mjera.

„Prijedlog predviđa povećanje iznosa sa 745 na 840 eura mjesečno, što bi stupilo na snagu 2027. godine“, rekao je. Prijedlog se stavlja na javnu raspravu, a konačna odluka očekuje se do kraja godine.